potpomognutaoplodnja.info

Postoje dva presedana kad su europska jurisdistička tijela presudila protiv restriktivnih zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, u oba slučaja proglašavajući ih diskriminacijskima, odnosno kršenjima temeljnih ljudskih prava ljudi na koji se primjenjuju. Prvu odluku donio je talijanski Ustavni sud 1.4.2009, a drugu Europski sud za ljudska prava 1.4.2010. u presudi protiv Austrije. Glavni argumenat talijanskog Ustavnog suda bio je da jednako liječenje u različitim situacijama proizvodi razlike u ishodu liječenja čime diskriminira skupine pacijenata s lošijom prognozom te da obaveza istovremenog transfera svih zametaka dovodi u pitanje zdravlje žene i ploda koji je s njom povezan čime se krši pravo na zdravstvenu zaštitu. Europski sud zaključuje u presudi da zabranom pristupa izvantjelesnoj oplodnji sterilnim parovima koji roditeljstvo mogu medicinskim putem ostvariti  samo uz pomoć doniranih spolnih stanica Austrija krši Članak 8 i Članak 14 Europske povelje o ljudskim pravima. Samo dva tjedna nakon presude, austrijska bioetička komisija predlaže potpuno novi zakon o potpomognutoj oplodnji.

Članak s gledišta pacijenta o uspjehu restriktivnog hrvatskog Zakona o MO - 700 postupaka bez transfera (više od četvrtine svih postupaka), stopa uspjeha po započetom postupku je smanjena na samo 20.5% - i najgore od svega, diskriminacija skupina pacijenata, kao i prevara na Plitvicama (bilo je manje trudnoća a više postupaka poslije novog zakona). Najgore ograničenje - na samo 3 jajne stanice po oplodnji - trebalo bi kao i u Italiji zamijeniti formulacijom "oploditi onoliko koliko je potrebno". Inače ovakav zakon krši temeljna ljudska prava.

Hrvatski i slovenski zakon o potpomognutoj oplodnji su vrlo slični. Dapače, neki članci su POTPUNO JEDNAKI pa je izvjesno da su nastali od istog predloška. Slovenski zakon izglasan je 28.7.2000. Pogledajte u čemu su ti zakoni različiti, jer je vrlo instruktivno u informiranju na koji način se zakonom neplodnim parovima ukidaju prava koja su u jednoj civiliziranoj državi zagarantirana.

Članak koji uspoređuje što je dozvoljeno a što je zabranjeno u postupcima potpomognute oplodnje u europskim državama. Hrvatska jedina među svim državama ograničava oplodnju jajnih stanica na samo tri. Zamrzavanje zametaka u Hrvatskoj nije dozvoljeno (fantomski pravilnik koji to navodno omogućava nikad nije objavljen). Svugdje u Europi to je dozvoljeno (jedino u Švicarskoj ograničenje se sastoji u tome da je dozvoljeno u ranom stupnju.)

Ovo su statistike uspjeha po raznim europskim zemljama. Nakon kongresa u Plitvicama možemo dodati i Hrvatsku. Hrvatska je usporediva s Italijom kad je Italija imala svoj restriktivni zakon (koji je u međuvremenu promijenjen odlukom Ustavnog suda), a uspjeh po započetom postupku je vrlo nizak, 20.6% - za trećinu niži od zemalja s normalnim zakonom, a najviše zbog ogromnog postotka žena koje nisu došle do transfera - čak 26.5%.

Ovo su tri verzije iste prezentacije. Prva je snimljena na Plitvicama iz publike. Druga je upućena novinarima. Treća se nalazi na stranicama MZSS. Uvjerite se i sami koje su razlike i jesu li te razlike mogle biti slučajne. Ovo rješava dilemu koliko je bilo trudnoća prije, a koliko poslije zakona. 599 prije : 578 poslije iz svježih postupaka, 752 prije : 659 poslije ukupno iz svih postupaka.

Međutim, nije stvar u broju trudnoća, već kao prvo u namjernom obrtanju rezultata zbog čega se naknadnim statistikama ne može vjerovati, a kao drugo, u činjenici da se glavne loše strane zakona ne bi vidjele čak i u originalnim podacima jer se loš uspjeh u kategoriji pacijenata s lošom prognozom kompenzira većim uspjehom u kategoriji žena s dobrom prognozom, po cijenu većeg broja trojki (2.2% nakon zakona). Diskriminacija uvedena neindividualnim pristupom pacijentu glavni je razlog zašto se zakon mora mijenjati.

Na 1. hrvatskom kongresu o medicinskoj oplodnji na Plitvicama 14.-15.5.2010. dr. Šimunić u ime Nacionalnog povjerenstva za medicinsku oplodnju iznio je zbirne statistike za period 1.9.2009-15.4.2010. te za usporedbu i za period godinu dana ranije 1.9.2008-15.4.2009. Ovo su dva perioda koje ćemo nazvati poslije i prije zakona (Zakona o medicinskoj oplodnji). Međutim ta prezentacija doživjela je preinake. U nedjelju, 16.5.,  novinari su dobili prezentaciju s obrnutim i izbrisanim podacima od Zore Lažete, tajnice Ministarstva zdravstva. U utorak, na press-konferenciji predstavljena je treća verzija prezentacije. Ovo je analiza podataka iz treće prezentacije koja dokazuje da je broj trudnoća poslije zakona MANJI za period 1.9.2010.-15.4.2010.

Ovo je transkript emisije 1. programa Hrvatskog radija Izaberi zdravlje, 18.5.2010. Izvještaj je to s 1. kongresa reproduktivne medicine s Plitvica 14.-15.5. 2010. na kojem su sudjelovali i predstavnici Građanske Inicijative. Poslušajte što imaju reći Šimunić, Golem, Bauman, Kuna i Hrabar.