Na godišnjem kongresu reproduktivne medicine u Rimu 27-30.6.2010. predstavljeni su podaci o provedbi postupaka potpomognute oplodnje 2006. godine u većini europskih država. Iako su podatke predočile 32 zemlje, od kojih se u 20 zemalja radilo o kompletnim podacima, Hrvatska je bila jedna od malog broja zemalja koja nije predočila nikakve podatke. 998 europskih klinika izvijestilo je o skoro 460 tisuća postupaka, od kojih 117 tisuća IVF-a, 233 tisuće ICSI-ja, 86 tisuća postupaka sa zamrznutim zamecima, 3 i po tisuće postupaka sa zamrznutim jajnim stanicama, 13 tisuća postupaka s doniranim jajnim stanicama te 6 i po tisuća postupaka s predimplantacijskom dijagnozom. Ukupno je rođeno više od 65 tisuća djece, a udio djece rođene postupcima potpomognute oplodnje je 1.8%. Pogledajte usporedbu statistika po zakonodavstvima - Hrvatska na zadnjem mjestu!
16 zemalja u kojima su sve klinike izvijestile o uspjehu te se u zemlji provelo više od 1000 postupaka izvantjelesne oplodnje, možemo svrstati po uspjehu u 4 kategorije:
- Zemlje bez ograničenja (oplodnje i zamrzavanja) – to su Austrija, Cipar, Češka, Danska, Francuska, Slovenija, Nizozemska, Turska i Engleska
- Zemlje skandinavskog modela – u njima se ili zakonski ili dobrovoljnim smjernicama vraća vrlo mali broj zametaka (pažljivo odabranih od mnogo većeg broja dostupnih zametaka) da bi se što više izbjegle višeplodne trudnoće – to su Švedska, Finska, Norveška i Belgija
- Zemlje donekle restriktivnog zakona – u njima je dozvoljena oplodnja svih stanica, ali se oplođene jajne stanice zamrznu u ranom stadiju, a samo tri ostave za dalji razvoj – to su Njemačka i Švicarska
- Zemlje vrlo restriktivnog zakona – gdje je dozvoljeno oploditi samo 3 jajne stanice po postupku – to je 2006. bila samo Italija (a 2009.-2010. samo Hrvatska)
Usporedba uspjeha postupaka izvantjelesne oplodnje
|
Zemlja |
stopa trudnoća po započetom postupku |
stopa trudnoća po transferu |
stopa trojki |
stopa blizanaca |
udio postupaka bez transfera |
|
normalni zakon |
31% |
35% |
0.7% |
20% |
14% |
|
skandinavski model |
28% |
32% |
0.1% |
12% |
14% |
|
restriktivni zakon |
26% |
29% |
1.0% |
20% |
11% |
|
Italija |
18% |
25% |
2.8% |
21% |
27% |
|
Hrvatska 2009. |
22% |
29% |
2.2% |
23% |
(treba primijetiti da se uspjeh 2006. u Europi ne može mjeriti s uspjehom u Hrvatskoj 2009. jer se svake godine stope trudnoća povećavaju zbog boljih tehnologija)
Primjećujemo dakle:
- Restrikcije u zakonu progresivno smanjuju stopu uspjeha - s prosječno 31% u europskim zemljama na 22% po započetom postupku u Hrvatskoj (napominjemo opet da je uspjeh u Europi vjerojatno i dalje porastao od 2006. godine)
- Zakonske restrikcije u broju oplođenih jajnih stanica znatno povećavaju postotak postupaka u kojima ne dolazi do transfera zametaka, s prosječno 14% u normalnom zakonodavstvu na 23-27% kad je broj oplođenih j.s. smanjen na samo tri jajne stanice.
- Postotak opasnih trudnoća s trojkama u zemljama s restrikcijama progresivno raste s vrstom restrikcija, s 0.7% na 2.2-2.8%
- U skandinavskom modelu u kojem se favorizira vraćanje samo jednog zametka, primjećuje se nešto niža stopa uspjeha, ali uz skoro potpuno eliminiranje trudnoća s trojkama (i značajnim smanjenjem postotaka blizanaca, podaci ovdje neprikazani).
Zbog toga vidimo da se Hrvatska 2009. po uspjehu može usporediti samo s Italijem u najcrnjem razdoblju za potpomognutu oplodnju te nikako ne stoje tvrdnje da su podaci o “uspjehu” u Hrvatskoj usporedivi s onima u sličnim zemljama. Sličnih zemalja i sličnog zakona u Europi NEMA (otkad je i u Italiji primjenu zakona promijenio Ustavni sud).
Ovdje se nalaze i potpuni podaci bazirani na objavljenim brojevima za sve zemlje. Između ostalog postoje podaci i o starosnoj strukturi žena koje idu na potpomognutu oplodnju. Ukupno 50% žena je mlađe od 35 godina, 15% je 40 ili starije, a 35% između 35 i 39 godina. Iz statistika za Hrvatsku vidimo da i u Hrvatskoj samo oko 15% ciklusa otpada na žene iznad 40 godina.
Izvor:
J. de Mouzon,
